Svake sekunde se na svetu proda više od sedam LEGO setova, a svake minute proizvede 36.000 kockica
Ponedeljak
30.01.2017.
Kada se zbroje sve humanoidne figurice koje je do sada napravio LEGO, ispada da ih ima nešto manje od broja ljudi na Zemlji – četiri milijarde.
 

Godina 1932, gradić Bilund na jugu Danske. Četrdesetogodišnji stolar Ole Kirk Kristijansen otvara radionicu u kojoj predano, iz dana u dan, rezbari igračke od drveta. Pedantan i posvećen, igračke je pravio samo od najboljeg drveta, usavršene do najsitnijih detalja. Uz načelo da je „samo najbolje dovoljno dobro“, ljubav prema poslu preneo je na zaposlene, ali i na jednog od svojih sinova. S prvim većim porudžbinama, Kristijansen smišlja i ime za firmu – iako je pozvao sve svoje radnike da daju predloge, najbolja ideja je, ipak, njegovo delo. LEGO je nastao kao kombinacija dve danske reči „leg“ i „godt“ – što znači „igraj se lepo“. Jednostavno, a za milione dece širom sveta i dan-danas sasvim tačno.

Sa oca na sina

Četrnaest godina nakon što je pokrenuo posao, Kristijansen pronalazi materijal idealan za proizvodnju igračaka – plastiku. Prvi je u Danskoj kupio mašinu za brizganje plastike i počeo da pravi figurice, ali i šuplje pravougaone „ciglice“ koje će do kraja te decenije prerasti u najzanimljiviji proizvod kompanije. Tako je već 1949. LEGO proizvodio oko 200 različitih plastičnih i drvenih igračaka, uključujući i prepoznatljivu LEGO kockicu. Uprkos revolucionarnom konceptu, plastične kockice nisu odmah naišle na željeni odziv – ni među trgovcima ni među kupcima. Mnogi prodavci su Kristijansenu vraćali nedirnute pakete kockica, ali se on, ni posle takvog iskustva, nije mirio s uverenjem da plastične igračke nikada neće zameniti drvene.

Kada je 1957. Oleov sin Gotfred Kirk Kristijansen došao na čelo kompanije, LEGO je doživeo internu revoluciju – uglavnom, tehničke prirode. Gotfred je zaslužan za stvaranje „LEGO sistema“, kompleta za igru koji je uključivao kockice, figurice i gotove igračke (automobile, kamione...), od kojih su deca, po slobodnoj volji, gradila svoj svet. Novi dizajn, odnosno, tehničko rešenje koje će LEGO kockici doneti željenu „stabilnost u fleksibilnosti“, takođe je delo Gotfreda Kristijansena, koji je 1958. kockicama pridodao prepoznatljive „stubiće“ unutar šupljeg dela. Na taj način, kockice su se, posle uklapanja, čvrsto „držale na mestu“, ali i lako rastavljale na primarne delove. Ovo rešenje je bilo toliko efikasno, da se izgled te, prvobitne LEGO kockice više nije menjao. Dan kada je podnet patent za ovu kockicu – 28. januar – danas se slavi kao Svetski LEGO dan.

Zanimljivo je da kompaniju i dan-danas vode potomci porodice Kristijansen. Do 2016. na čelu je bio unuk osnivača Kjeld Kirk Kristijansen, dok biznis danas vodi Oleov praunuk Tomas. Iako je LEGO za ovih 80 godina postojanja prerastao u planetarni brend, sa milionima obožavatelja, ne znači da kompanija nije prolazila i kroz teške trenutke. Najteži je doživela početkom novog milenijuma, kada su akumulirani gubici iz nekoliko prethodnih godina dostigli iznos od 144 miliona funti. Razgovaralo se čak i o prodaji kompanije. Drastično rezanje troškova i odustajanje od proizvodnje manje profitabilnih serija, omogućilo im je, međutim, da već u narednim godinima značajno povećaju prihod i vrate se na stabilnu rutu rasta.

Eksperti iz vrtića

U sedištu Lego Grupe u Bilundu, više od 120 dizajnera radi na razvoju novih kompleta kockica. Kompanija, međutim, svoja predstavništva ima i u Velikoj Britaniji, Španiji, Nemačkoj i Japanu, gde se osmišljavaju i razvijaju posebni projekti za pojedina tržišta. Za stvaranje novog proizvoda potrebno je oko 12 meseci. Postupak izrade se sastoji od tri faze. Prvo se istražuje tržište, uočavaju trendovi, a dizajneri lično odlaze na „izviđanje terena“ – u prodavnice igračaka.

Dizajn i ideje iz prve faze proizvodnje, dobijaju svoj virtuelni oblik pomoću specijalizovanih softvera. Zatim se, pomoću mašina za stereolitografiju (3D štampanje), prave prototipovi kockica, koji moraju da prođu sud celokupnog projektnog tima. Proizvod takođe testira grupa stručnjaka – deca i njihovi roditelji. Ako su mali konsultanti zadovoljni rezultatom, projekat će biti prihvaćen i novi kompleti kockica odobreni za masovnu proizvodnju, dok će se virtuelni modeli koristiti u proizvodnji ambalaže i reklamnih materijala.

LEGO kockice se prave od visokokvalitetne plastike. Otporne su na ogrebotine i udarce, a zbog svoje tvrdoće – dugo traju. Da bi bile stabilne i besprekorno se uklapale, prave se uz toleranciju u odstupanju do 2 mikrona. Samo 18 od milion napravljenih delova ne zadovoljava standarde proizvodnje. Sve LEGO kockice se proizvode u namenskim fabrikama u Evropi i Meksiku, a zbog setova namenjenih i za najmlađu decu, kompanija ispunjava najstrože propise i standarde kvaliteta ISO i EU(CEN).

Procenjuje se da je LEGO Group do sada prodao oko 400 milijardi kockica. U proseku, godišnje proizvede oko 20 milijardi delova. To znači da se svake sekunde napravi oko 600 elemenata. Kada se zbroje svi dosada napravljeni delovi, svaki čovek na planeti bi u ovom trenutku mogao da dobije set od 64 kockice.

Foto: Legoland, Malezija

Sastavni deo brenda odavno je postao i zabavni park – Legoland. Prvi je sagrađen 1968. u okviru matične kompanije u Bilundu. Ostalih šest se nalaze u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, SAD, Dubaiju, Maleziji. Osim nebrojenih zabavnih sadržaja (rolerkostera, vozića, akva parka...), svi parkovi sadrže i Miniland, minijaturni grad u kojem su, sasvim očekivano, replike objekata i zgrada (često, svetski poznatih građevina), izrađene od autentičnih LEGO kockica. Od 2005. godine, 70% udela u Legolandu drži američka investiciona grupa Blackstone.

Uprkos protoku vremena, novim trendovima i virtuelizaciji prostora za igru, LEGO i dalje privlači nove poklonike. Tajna uspeha leži, možda, i u činjenici da su podjednako inspirisale decu, kao i dizajnere i konstruktore koji neprestano tragaju za novim tehnološkim rešenjima.