Tržište još nije zasićeno

U poređenju sa ostalim glavnim gradovima u regionu, Beograd ima jednu od najmanjih stopa zasićenosti tržnim centrima, a taj trend je, primećujemo, prisutan i u celoj Srbiji. Međutim, posle dužeg vremena, vidimo da raste broj internacionalnih brendova koji Srbiju vide kao sledeću destinaciju na listi svojih ekspanzija, tako da postoji i potražnja za maloprodajnim prostorom.
Petak
06.09.2013.
Gde rentirati prostor za najbolje poslovne rezultate, raste li popularnost outlet centara i zašto upravljanje poslovnim prostorom treba prepustiti stručnjacima, govori Tijana Vujović.
 

Nekada su po "krpice" potrošači iz svih krajeva Srbije dolazili u Beograd - Čumićevo sokače, tržni centar Piramida, City Passage. Kupovina se danas preselila u veće i modernije tržne centre, u kojima trgovci traže mesto više. U njima je smeštena i većina modnih brendova koji na tržištu posluju kao franšize. Iako su popularni šoping centri iz devedesetih danas ostali u senci novih centara, možda bi i njih mogao da oživi jedan dobar “upravnik”. Nije neobično da vlasnici modernih centara posao upravljanja povere i prepuste profesionalcima - kompanijama koje su specijalizovane za upravljanje nekretninama. Jedna od njih je i kompanija Confluence Property Managament. U svom portfoliju klijenata ima najprestižnije tržne centre - TC Ušće, Robne kuće Beograd, Immo Outlet centar, TC Knez Mihajlova, Alta tržni centar u Sarajevu, a povereno im je i upravljanje Vivo shopping Parkom koji bi tek trebalo da se izgradi u blizini Jagodine.

Da li u Srbiji ima dovoljno tržnih centara, kako izabrati mesto za svoj brend, po kojim kriterijumima kompanija bira klijente - samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa Tijanom Vujović, generalnom direktorkom kompanije Confluence Property Managament.

Srbija je dugo godina važila za zemlju sa najmanjim brojem kvadratnih metara poslovnog prostora i tržnih centara po glavi stanovnika. Čini se da su trenutno mnogi poslovni prostori prazni, a da s druge strane, tržište još uvek nije zasićeno tržnim centrima. Kakva je zapravo situacija? Da li ponuda odgovara potražnji?

U poređenju sa ostalim glavnim gradovima u regionu, Beograd ima jednu od najmanjih stopa zasićenosti tržnim centrima, a taj trend je, primećujemo, prisutan u celoj Srbiji. Dodatno, činjenica je da je, posle dužeg vremena, porastao broj internacionalnih brendova koji Srbiju vide kao sledeću destinaciju na listi svojih ekspanzija. Shodno tome, može se reći da je tržište tržnih centara nezasićeno i da postoji potražnja za maloprodajnim prostorom, ali ono svojim kvalitetom mora da odgovara internacionalnim standardima, i istovremeno, da se nalazi na lokaciji koja je prirodno atraktivna i frekventna. Osim novogradnje, odnos ponude i tražnje na tržištu može se umanjiti i prenamenom neadekvatnih prostora, kojoj prethodi detaljna analiza lokalnog tržišta.

Što se tržišta poslovnog prostora tiče, njegova zasićenost je direktno povezana sa stanjem privrede u zemlji, ali i u ovom slučaju, detaljno planiranje prilikom gradnje i adekvatna analiza projekta, u smislu lokacije i kvaliteta, može samo da bude od pomoći.

Zbog čega bi investitori operativno upravljanje trebalo da povere specijalizovanoj kompaniji, a ne da se tim poslom sami bave? Šta gube, a šta dobijaju?

Operativno upravljanje zahteva isti stepen angažovanosti, fokusa i veštine, kao i svaka druga faza u životu jedne nekretnine - od kupovine placa, preko dobijanja relevantnih dozvola, izgradnje, prodaje i slično. Anagažovanjem specijalizovane kompanije, investitor ima mogućnost da na transparentan i poslovnim planom definisan način, zagarantuje svoj godišnji prihod, a time osigura i uspešnu prodaju nekretnine, ako se jednog dana odluči za to. Dodatno, on nema potrebu da zapošljava i obučava veoma različite ljude iz sektora finansija, marketinga, tehničke službe, komercijale i slično, već dobija gotovo rešenje za cenu koja varira u odnosu na postignute rezultate. Na taj način, motiviše i sve radnike u lancu da ostvaruju što bolji rezultat.

Kome biste preporučili da rentira prostor u klasičnom tržnom centru, a kome u prostoru kakav su Robne kuće Beograd ili centru Knez Mihajlova? Da li je za određene delatnosti "preporučljiviji" prvi, odnosno, drugi prostor?

Nezahvalno je praviti generalizacije na ovu temu jer postoje zakupci koji svoju delatnost uspešno obavljaju i u klasičnim tržnim centrima kao što je Ušće, ali i u netipičnim prostorima kao oni koje ste upravo pomenuli. Naš tim leasing stručnjaka stoji na raspolaganju svim zainteresovanim kompanijama da zajedno sa njima prouče biznis planove i zajedničkom analizom odrede koja je opcija najprofitabilnija za zakupca. Uspeh naše kompanije se zasniva na negovanju dugoročnih odnosa za zakupcima, jer smo svesni da njihova profitabilnost u prostorima koje izdajemo doprinosi i rastu naše kompanije.

Upravljate i Immo Outlet centrom. Koje uslove treba da ispuni klijent da bi se našao u tom centru budući da je u pitanju outlet? Koje su prednosti zakupa prostora u tom centru i ima li slobodnih mesta?

Jedan od uslova koji važe u Immo Outlet Centru jeste da u svakom trenutku bar 70 odsto asortimana bude iz stare kolekcije koja se prodaje po sniženim cenama. Prednost zakupa u outlet centru jeste usko targetiranje potrošača koji su spremni da kupuju artikle koji nužno ne predstavljaju deo najnovije kolekcije. Kad se grupišu ovakvi zakupci, onda potrošači dobijaju specifičnu šoping destinaciju, gde uvek mogu da pronađu artikle na sniženjima. Naravno, jedan deo asortimana je i iz novih kolekcija, pa se prostor u outlet-u koristi i za njihovu promociju i prodaju. Immo Outlet Centar je danas 100 odsto popunjen, međutim, kako je ovaj posao dinamičan i sklon promenama, naš tim stoji na raspolaganju za sve zainteresovane zakupce koji bi svojom ponudom učvrstili atraktivnost ovakvog koncepta.

Koliko su potrošači u Srbiji zainteresovani za outlet centre, ako znamo da su u inostranstvu veoma popularni? Kolika je, recimo, godišnja frekvencija ljudi u Immo Outlet Centru?

Na velikom tržištu vlada i raznolikost potrošačkih grupa, pa svoje mesto na tržištu imaju i moderni šoping centri sa novim kolekcijama, kao i outlet centri. Poslednjih godina raste informisanost potrošača, te u skladu sa globalnim trendovima, i kod nas raste popularnost outlet centara.

Upravljate i Tržnim centrom Alta u Sarajevu. Kolikom tržištu gravitira taj tržni centar? Koji su sve brendovi zastupljeni i kakva je posećenost tržnog centra?

Alta šoping centar je projekat na koji smo naročito ponosni, jer, zapravo, predstavlja potvrdu našeg kvaliteta koji su prepoznale i kompanije izvan granica Srbije. Od kad smo preuzeli upravljanje Alta šoping centrom njegova stopa popunjenosti je u konstantnom porastu. U centru su zastupljeni internacionalni brendovi kao što su Deichmann, Mango, NewYorker, LC Waikiki, ali i mnogi drugi regionalni i lokalni brendovi. Radimo i na dovođenju drugih atraktivnih robnih marki, čime bismo upotpunuli mozaik zakupaca koji bi trebalo da udovolje svim ukusima i potrebama stanovnika Sarajeva. Alta šoping centar, u stvari, predstavlja savremeni šoping centar prilagođen potrebama lokalnog tržišta. Godišnja posećenost ovog centra je oko tri miliona posetilaca, sa konstantnom stopom rasta.

Kompanija na čijem ste čelu upravlja nekolicinom objekata i tržnih centara. Po kojim kriterijumima birate ko će biti deo vašeg portfolija?

Verujem da su i pojedinac i kompanija uspešni onda kada mogu da biraju sa kim žele da rade. Kad god širimo portfolio, akcenat nikad nije na impozantnosti objekta, nego na viziji njegovog vlasnika. Zdrava ekonomska logika, odsustvo sujete i subjektivnosti prilikom donošenja odluka su polazna osnova koja, uz našu stručnost, obezbeđuje uspešnu dugoročnu saradnju. Širenje našeg portfolija je rezultat ostvarenih uspeha u prošlosti i opravdanog poverenja investitora koji su nam svoje objekte poverili na upravljanje.

Da li je teže upravljati klasičnim tržnim centrima ili pak Robnim kućama Beograd u čijoj se mreži, zapravo, nalazi više objekata? Koje su sličnosti, a koje razlike?

U našem timu postoje sektori koji su specijalizovani za upravljanje i jednim i drugim objektima, i njihov opis posla je samo donekle sličan. Osim što sarađuju sa sličnim kompanijama, priroda posla, kao i operativni izazovi na koje nailaze, najčešće su vrlo različiti. Trudimo se da svaki pojedinac bude vezan za objekat kojem, svojim znanjem i veštinama, može najviše da doprinese.

Koliko je kriza uticala na sektor kojim se vi bavite budući da je tržište nekretnina bilo snažno pogođeno?

Krizu je najlakše posmatrati kao problem. One kompanije koje su krizu posmatrale kao šansu i svoje resurse i delovanje prilagodili opštim ekonomskim trendovima, iz krize su izašle kao pobednici. Za našu kompaniju ne postoje problemi već izazovi i novi zadaci na koje odgovaramo znanjem i iskustvom koje posedujemo. Naša kompanija je upravo nastala tokom ovog kriznog perioda, a sada raste i nadamo se da će ubrzo postati regionalni lider u upravljunju nekretninama.


NAJČITANIJE

Definicija franšizinga /12.10.2012.

Franšiza je oblik saradnje između nezavisnih preduzetnika. Davalac franšize nudi svoj "know-how" i brend, a zauzvrat naplaćuje naknadu od primalaca franšize, koji tom naknadom stiču pravo i mogućnost da koriste dokazanu poslovnu ideju.

Franšizne asocijacije /26.11.2014.

Cilj franšiznih asocijacija jeste popularizacija i promocija franšizinga, rad na uspostavljanju transparentnosti, regulaciji i implementaciji opšte prihvaćenih etičkih standarda franšizinga. U većini zemlja sa razvijenim franšizinim tržištem, najveći broj kompanija davalaca franšiza učlanjeno je u nacionalne franšizne asocijacije.

Prilika za biznis s malom investicijom /26.12.2023.

Mobile Outfitters, američka franšiza specijalizovana za usluge zaštite i stilizovanja mobilnih telefona kvalitetnim folijama, nastavlja širenje svoje mreže i nudi mogućnost pokretanja biznisa za svega pet hiljada evra.

Perionica veša kao siguran biznis /27.07.2020.

LG Laundry Lounge, lanac samouslužnih perionica veša, uskoro će dobiti nove franšizne jedinice u Ljubljani, Pragu i Skoplju. Davalac franšize, uz to, savetuje svoje primaoce da se u vreme COVIDa-19 obavezno pridržavaju i određenih pravila.

Mesto gde se sreću nauka i zabava /01.11.2023.

„Naučna kuhinjica“ je jedinstven koncept edukativnih radionica koje pružaju deci priliku da istražuju, eksperimentišu i stiču znanja iz sveta prirodnih nauka na zabavan i kreativan način. Šta je potrebno za pokretanje franšize?

POPULARNO NA FORUMU