Brendovi po meri potrošača

Ako se posmatra kupovna moć građana, ali i interesovanje potrošača, domaće tržište je pogodno, pre svega, za sportske brendove i „fast moving fashion“ – one koji se brzo prodaju po relativno niskim cenama.
Dejan Marković, generalni direktor kompanije Triple Jump (primalac franšize švedskog brenda Lindex)
Utorak
16.09.2014.
Iako se poslednjih godina u Srbiji pojavilo mnoštvo novih modnih brendova, pojedina "velika imena" su se i povukla. Za koje brendove je domaće tržište najviše otvoreno, govore iskusni primaoci franšiza.
 

Sa otvaranjem velikih tržnih i outlet centara, na tržište Srbije dolazilo je sve više inostranih modnih brendova, bilo direktno, bilo kroz franšizu ili neki drugi oblik zastupništva. Najviše bure u javnosti, svakako je podigao ulazak velikih imena C&A i H&M-a. S druge strane, nekoliko brendova napustilo je tržište – Gap, Gant, North Sailes – pa se nametnulo pitanje šta trenutno najbolje „prolazi“ kod potrošača.

Dejan Marković, generalni direktor kompanije Triple Jump, koja je primalac master franšize švedskog brenda Lindex, kaže da se ta kompanija uvek trudi da na srpsko tržište dovede novi, interesantan brend koji neće zadovoljiti samo stroge standarde kompanije, već i krajnje potrošače. – Naše iskustvo je višegodišnje, a na tim projektima rade edukovani kadrovi. Potrošači su danas veoma obrazovani, a njihovo znanje je na jako visokom nivou zbog čega moramo da budemo posvećeni i pažljivi – kaže Marković.

Ukoliko se, kako kaže, posmatra kupovna moć građana, ali i interesovanje potrošača, domaće tržište je pogodno, pre svega, za sportske brendove i „fast moving fashion“ – one koji se brzo prodaju po relativno niskim cenama. – Kada su u pitanju sportski brendovi, karte su, čini mi se, odavno podeljene, mada još uvek ima dosta prostora za razvoj ovog biznisa. Sa druge strane, modni brendovi poput Lindexa, koji imaju jaku i brzu logistiku, konstantne isporuke novih proizvoda, saradnju sa poznatim ljudima iz sveta mode i šou biznisa, i pristupačne cene, trenutno su aktuelni, ne samo kod nas, već i u celom svetu – objašnjava Marković.

Dvogodišnje iskustvo kao primaoca Lindex franšize je, prema njegovim rečima, veoma pozitivno, što pokazuju i reakcije potrošača. – Uzimajući u obzir trenutno tešku ekonomsku situaciju i krizu koja je prisutna na našim prostorima već nekoliko godina, jako smo zadovoljni razvojem Lindexa na ovom tržištu. Za sada je kompanija Triple Jump otvorila tri maloprodajna objekta, ali je u planu razvoja maloprodajnog lanca brenda Lindex, realno očekivati da se do kraja sledeće godine otvore još najmanje dve radnje – kaže Marković.

Kompanija Triple Jump, kako on kaže, uvek traga za novim poslovnim izazovima, pa tako i novim brendovima. – Trenutno smo u pregovorima sa nekoliko poznatih svetskih marki, ali je ova informacija tajna u ovom momentu – dodaje on.

Bojan Mitić, vlasnik kompanije BJN, primaoca nekoliko modnih franšiza (7camicie, Miss Roberta, Sportstaff, Quiz, Tudors), kaže da uspeh brenda na tržištu zavisi od više faktora, i da nije samo uslovljen cenovnim kategorijama. – Siguran sam da neuspeh brendova koji su u poslednje vreme izašli sa ovog tržišta nije bio uslovljen samo time što su cene nešto više, već da je po sredi bio i neki drugi problem. Brendovi poput GAP-a, Ganta, North Sails-a su apsolutni lideri u svojim segmentima u svetu. Naime, izuzetno je teško postaviti novi brend i biti uspešan na tržištu Srbije. Srbija je mala i neuređena zemlja. Maloprodajno tržište preplavljeno je švercovanom robom iz Kine koja pripada nižoj kategoriji, ali i vrhunskim brendovima koji, takođe, crnim kanalima dolaze preko takozvanih “šanera” na tržište. Pored toga, prodavci se bore sa visokim cenama zakupa, malom kupovnom moći, prilično niskom modnom svešću i striktnim kontrolama raznoraznih inspekcija koje nas, pored uređenog i legalnog poslovanja, stalno izlažu pritiscima i mandatnim kaznama – kaže Mitić.

On kaže da je maloprodaja veoma slična hotelijerskoj industriji u zemlji. Naime, pre deset godina nedostajali su smeštajni kapaciteti, hoteli sa četiri i pet zvezdica, ali i jeftini hosteli. Kao posledica, cene noćenja su bile izuzetno visoke. – U proteklom periodu nicali su hoteli jedan za drugim i doveli do toga da je smeštaj postao znatno jeftiniji. S druge strane, raste i tržište privatnog smeštaja uz jednostavan i proveran online sistem kupovine. Zahvaljujući tome, tržište od ponuđača zahteva da se stalno prilagođavaju i traže svoje mesto „na terenu“ – trudom, uslugom, pozicijom, ali i "aftersales" uslugom. U suprotnom, uvek će se naći zamena. Potpuno isto je u maloprodaji – objašnjava Mitić.


Vesna Lapčić
saradnik