Energetska (ne)efikasnost

Energetskim pasošima predviđeno je osam razreda, od A plus do G, s tim što je A plus najveća energetska efikasnost, odnosno najmanja potrošnja energije po kvadratnom metru, a za nove zgrade predviđeno je da najniža kategorija može da bude C
Četvrtak
27.02.2014.
U Srbiji je trenutno energetski neefikasno oko 90 odsto objekata, procena je Inženjerske komore Srbije. Moramo se uskladiti.
 

U duhu usklađivanja sa regulativom EU, od 1. oktobra 2012. i u Srbiji postoji obaveza da svi novi objekti moraju da imaju takozvane "energetske pasoše", koji sadrže opšte podatke o zgradi, klimatske i termotehničke podatke, kao i preporuke za poboljšanje energetskih svojstava objekta... Ovakav pasoš je i neophodan za dobijanje upotrebne dozvole. Ali, to je budućnost. Sadašnjost je - najblaže rečeno - problematična.

U Srbiji je od oko tri miliona objekata, energetski nefikasno oko 90 procenata, procena je predsednika Skupštine Inženjerske komore Srbije Dragoslava Šumarca. I taj procenat se mora smanjiti. Šumarac, u izjavi za agenciju Beta, procenjuje da bi Srbija do 2020. godine mogla da poveća energetsku efikasnost na do 50 odsto objekata, ali da je za takav cilj neophodno oko 1,6 milijardi evra, koje bi - prema ranijim najavama nadležnih - trebalo da se obezbede iz povoljnih kredita.

Inače, Šumarac kaže da se u Srbiji trenutno prosečno troši oko 150 do 200 kilovatčasova po metru kvadratnom na godišnjem nivou za grejanje ili hlađenje, što je tri do četiri puta više od evropskog proseka.

Proces usklađivanja je izazov, ali i šansa i prilika za nova radna mesta i nove preduzetnike. - Ovaj proces bi značio i zapošljavanje za domaću industriju građevinskog materijala, kao i građevinske firme - kaže Šumarac. - U proteklom periodu je već izdato nekoliko stotina ovih pasoša - rekao je on i dodao da je do sada obuku za izdavanje pasoša - prošlo 1.700 inženjera, stručni ispit položilo je 1.400, a licencu za energetsku efikasnost dobilo je oko 1.200 njih. Šumarac je kazao i da je nadležno Ministarstvo izdalo rešenja za više od 150 firmi koje mogu da rade energetske preglede, izradu pasoša i elaborate o energetskoj efikasnosti, koji se prilažu uz građevinsku dozvolu.

Važeći Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada, koji pored ostalog utvrđuje količinu potrošene energije za grejanje ili hlađenje stana ili zgrade, usklađen je sa propisima u Evropskoj uniji.

Šumarac podseća i da je energetskim pasošima predviđeno osam razreda, od A plus do G, s tim što je A plus najveća energetska efikasnost, odnosno, najmanja potrošnja energije po kvadratnom metru, i da je za nove zgrade predviđeno da najniža kategorija može da bude C, odnosno 65 kilovatsati po metru kvadratnom na godišnjem nivou. Za stare objekte je predviđeno da budu unapređeni najmanje za jednu kategoriju u odnosu na postojeću. Osnova energetskog unapređenja postojećih zgrada, po Šumarcu, jeste izolacija zidova i zamena prozora i vrata, kao i prilagođavanje sistema za grejanje ili hlađenje. - Dobar prozor sa dvostrukim staklom i inertnim gasom argonom košta od 120 do 130 evra po kvadratu, a oblaganje fasade ne može da košta više od 15 do 20 evra po kvadratu - rekao je on, i dodao da su i gradovi u obavezi da po Zakonu o efikasnom korišćenju energije uvedu plaćanje centralnog grejanja po potrošnji, što je dodatna ušteda.

Procenjuje se da energetski pasoši poskupljuju izgradnju za oko pet procenata, ali se povraćaj uloženih sredstava, kroz manju potrošnju, vraća za pet do šest godina.

U Srbiji još uvek nema franšiznih sistema koji se bave ovom vrstom delatnosti, ali je realno očekivati da se uskoro pojave. U međuvremenu, redakcija Franchising portala će nastojati da uskoro čitaocima prikaže neke od zanimljivijih stranih franšiznih sistema koji se bave energetskom efikasnošću.


Igor Bogojević
franšizni konsultant