Vapiano nema ekspanziju kao klasični restorani iz lanca brze hrane. Uslovi za pokretanje franšize su vrlo zahtevni - i po pitanju veličine prostora i po pitanju investicija. Za otvaranje restorana treba izdvojiti više finansijskih sredstava u odnosu na ostale restorane brze hrane, tako da je i broj Vapiano restorana ograničen.
Saša Trišić
Petak
06.09.2013.
Ko ide polako, korača sigurno i stiže daleko - kaže italijanska poslovica. Restoran, koji svoje ime i koncept duguje ovim rečima, širom sveta je poznat kao Vapiano. Franšizu ima i u ovom regionu.
 

Prvi restoran pod imenom Vapiano otvoren je 2002. u Hamburgu u Nemačkoj. Dve godine kasnije, osnivači su odlučili da svoj koncept sveže pripremljenih obroka u ambijentu neformalnog obedovanja svetu ponude i kroz franšizu. Paste, antipasti, pizza i salate restorana Vapiano osvojili su tako i srca Beograđana i Sarajlija. Možda i zbog toga što u ovim restoranima gosti mogu da posmatraju samu pripremu naručenog obroka. I tako budu sigurni da im je servirana sveža, tek pripremljena hrana.

Testo za pizzu, sosevi i prelivi se spremaju u „samoj kući“. Vapiano nema centralizovani proizvodni pogon, već se sve, po unapred osmišljenoj recepturi, pojedinačno pravi u svakom od Vapiano restorana, koji se danas mogu naći u 26 zemalja širom sveta.

Vapiano je u Beograd i Sarajevo doveo Saša Trišić, koji je, zapravo, vlasnik master development franšize za sva tržišta bivše SFRJ. S konceptom restorana susreo se 2006. godine u Beču. Kako sam kaže, bio je fasciniran onim što je video i doživeo.

Vapiano je savršena kombinacija perfektnog enterijera, mediteranske kuhinje i načina pripreme hrane. Restoran nudi svežu i zdravu hranu, na način prilagođen današnjem stilu i ritmu života, podjednako vodeći računa o poslovnim ljudima, ali i o gostima koji ne žure – objašnjava Trišić.

Pre nego što je zavoleo Vapiano, Saša Trišić je, naime, najduži period svoje poslovne karijere proveo u McDonald’s-u. Kako kaže, sticao je iskustvo na svim pozicijama - od radnika na grilu do generalnog direktora. - Imao sam sreće da budem deo tima koji je otvarao prve restorane na tržištima jugoistočne Evrope, i na taj način sam stekao veliko iskustvo, kako u restoranskom biznisu, tako i u poslovanju sa nekretninama. Svakako da mi je to pomoglo u ovoj vrsti posla, naročito u uslovima koji su bili opterećeni globalnom ekonomskom krizom – kaže Trišić.

Sada, kao vlasnik franšize, ima priliku da razvija poznati brend u oblasti koju dobro poznaje. Vapiano, međutim, naglašava Trišić, nema tempo širenja kao klasični restorani iz lanca brze hrane - na primer, McDonald's. Najviše zbog toga što su uslovi za pokretanje Vapiano franšize vrlo zahtevni - i po pitanju veličine prostora i po pitanju investicija. Za otvaranje restorana treba izdvojiti više finansijskih sredstava u odnosu na ostale restorane brze hrane tako da je, kako kaže Trišić, broj Vapiano restorana ograničen.

- Imajući u vidu da je teritorija bivše SFRJ ekonomski relativno nerazvijeno tržište, ne razmišljam o davanju pojedinačnih franšiza, već pre o lokalnim partnerima, i to za tržišta van teritorije Srbije – kaže Trišić.

U Srbiji postoje dva Vapiano restorana. Prvi je otvoren 2009. u tržnom centru Ušće, a drugi u prostorijama nekadašnjeg restorana Ruski car u centru Beograda. Trišić je takođe i vlasnik Vapiano restorana u Sarajevu. U skorijoj budućnosti, kaže da imaju u planu da otvore još nekoliko restorana - u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.

Pod brendom Vapiano u svetu posluje više od 130 restorana. Samo u poslednjih nekoliko meseci otvoreni su restorani u Hanoveru, Varšavi, Frajburgu, dok je Beč, recimo, dobio sedmi Vapiano restoran.


Vesna Lapčić
saradnik