Razvijanje franšizne mreže nije lak i brz proces. Svi ćemo se složiti da je čokolada slatka, ali ne i da ju je lako napraviti. Naš model partnerstva traje od 2005. godine i jedini je koji je opstao na tržištu Srbije.
Ranko Mijatović
Ponedeljak
18.02.2013.
DIS je najveći domaći trgovački lanac sa zavidnom franšiznom mrežom. Opstaju li “mali igrači”, kako se domaći bore sa strancima, pitali smo Ranka Mijatovića.
 

Kada su 2005. počeli da šire maloprodaju kroz franšizu, DIS je u prvoj godini imao 40 primalaca franšize, a danas, mreža obuhvata 428 primalaca koji poseduju 650 maloprodajnih franšiznih objekata. Njihovim stopama u poslednje vreme krenuli su i drugi trgovci, pa je konkurencija u širenju franšizne mreže sve oštrija. – Budući da mali trgovci mogu da opstanu samo kao deo većeg sistema, neminovno je da broj franšiznih radnji raste – kaže Ranko Mijatović, rukovodilac prodaje i franšize u kompaniji DIS.

Sve veći broj malih prodavaca teži da postane deo većeg sistema kroz model partnerskih radnji ili franšizu. Da li „mali“ uopšte mogu da opstanu samostalno na tržištu?

Veoma teško, jer ne mogu da se izbore za dobre cene kod proizvođača ili distributera. Samim tim, teško mogu da pariraju i konkurentima na tržištu. Malima je teže i da prate aktuelne trendove u sektoru trgovine i da ih implementiraju u svoje poslovanje. Ako nađu pravog partnera u poslovanju, zapravo postanu deo većeg sistema, ”mali” ne samo da mogu da opstanu, već mogu i da se razvijaju, uvećavaju broj svojih radnji i postanu lideri u svom regionu, što se u praksi već pokazalo da je moguće.

DIS je jedan od retkih velikih domaćih trgovinskih lanaca. Da li domaći lanci mogu da se bore sa stranom konkurencijom ili je neminovno da pre ili kasnije postanu deo nekog većeg, stranog sistema? I da li je razvoj franšiznog sistema jedan od odgovora, odnosno, načina opstanka?

Naravno da mogu. Strani konkurenti su već godinama na tržištu Srbije, a primer naše kompanije pokazuje da je moguć ne samo opstanak domaćih trgovaca, već i dobro poslovanje. Kompanija DIS iz godine u godinu beleži rast u poslovanju, kako po broju svojih maloprodajnih objekata, tako i po broju franšiznih, odnosno, partnerskih objekata. Poznavanje tržišta, navike potrošača i stečeno iskustvo na ovom tržištu daju nam prednost kao domaćem sistemu.

Koliko ste, kao domaći lanac, u prednosti u odnosu na strane trgovce koji su odnedavno takođe počeli da šire mrežu franšizno? Šta je pogodnost toga biti domaći sistem, a šta mana?

U dosadašnjem poslovanju, kompanija DIS sve vreme vodi računa o svojim primaocima farnšize. Model za koji se kompanija opredelila je partnerski odnos, gde je partnerima omogućeno da samostalno razvijaju posao, a istovremeno, kroz razne vidove podrške, poboljšaju svoje poslovanje.

Zašto bi neko trebalo da postane DIS partner? Šta time dobija?

Možemo reći da tu imamo prednost u odnosu na druge trgovačke kuće koje pokušavaju da naprave franšizni sistem. Ulaskom u partnerski odnos sa kompanijom DIS, tradicionalni kupci dobijaju sigurnost, a partneri podršku da budu konkurentni što se cena tiče. Pored toga, partneri imaju i priliku da sprovode posebne prodajne i reklamne akcije, postanu prepoznatljiviji kao deo uspešnog sistema, ali i da dobiju logističku podršku kompanije DIS.

Primaoci franšize prvo moraju da sarađuju sa DIS veleprodajom. Da li i Vi animirate potencijalne primaoce, to jest, predlažete im da postanu DIS partner, ili je inicijativa isključivo na njima?

Inicijativa je obostrana, kako od strane primalaca franšize, tako i od kompanije DIS. U početku je inicijativa bila više na nama, pošto smo pokušali da potencijalnim kupcima franšize predstavimo i približimo jedan nov koncept poslovanja. Vremenom je došlo do toga da primaoci iniciraju saradnju.

Primećujete li da konkurencija u davanju franšiza u trgovinskom sektoru raste? Kakvi su rezultati u kompaniji DIS i kakav je trend?

Razvijanje franšizne mreže nije lak i brz proces. Svi ćemo se složiti da je čokolada slatka, ali ne i da ju je lako napraviti. Naš model partnerstva traje od 2005. godine i jedini je koji je opstao na tržištu Srbije. Sa iskustvom, znanjem i zajedničkom sinergijom, broj primalaca franšize je iz godine u godinu sve veći.

Koliko je DIS-ov franšizni sistem strogo uređen?

Možemo reći da je sistem uređen sa jasno definisanim pravilima, pravima i obavezama za obe strane - a ne strog. Ne znači da će svaki kupac iz veleprodaje koji izrazi želju za franšizom, biti i deo nje. Sagledavanjem određenih činilaca u poslovanju, potencijalni kupac može postati DIS partner, pri čemu preuzima ugovorene obaveze. Nepoštovanjem tih obaveza DIS zadržava pravo da raskine saradnju.

Imali smo priliku da razgovaramo sa DIS partnerom iz Aranđelovca koji ima tri franšizne radnje. Da li je čest slučaj da DIS partneri imaju više trgovina ili je ipak veći broj onih koji imaju samo jednu radnju? Odnosno, da li su "mini sistemi unutar sistema" deo strategije, ili je strategija da je svako dobrodošao?

Svaki potencijalni kupac franšize je dobrodošao. Da li on ima više radnji ili jednu to nije presudno za ulazak u franšizu. Veliki broj naših partnera kroz zajedničko poslovanje godinama unazad je uvećavao broj svojih radnji, i sada su vodeće trgovine u svojim mestima, što samo potvrđuje da kompanija DIS ima ozbiljan pristup kojim neguje i razvija partnerske odnose sa primaocima franšize, kao što ste i sami naveli.

Nedavno su usvojene izmene Zakona o trgovini. Koje su, prema Vašem mišljenju, najznačajnije izmene koje bi trebalo da pospeše poslovanje u sektoru trgovine? Da li imate zamerki?

Kompanija DIS je uvek podržavala potrebne izmene u sektoru trgovine koje mogu da doprinesu većoj efikasnosti poslovanja.

Promet na malo je u decembru prošle godine u odnosu na godinu dana ranije bio u padu. Kakve su prognoze za ovu godinu? U kojim krajevima se najviše oseća pad kupovne moći?

U zavisnosti od stepena razvoja privrede i povećanja proizvodnje možemo da očekujemo i poboljšanje kupovne moći, samim tim i povećanje prometa. To je lančana reakcija, sistem spojenih sudova koji zahvata i odražava se na svaki deo potrošačkog društva. Stoga, prirodno je što su nerazvijeni krajevi ti koji osećaju najveći pad.